Napomena: Kao čelnici UN-ovog argumenta kako zadovoljiti ciljeve obnovljivih izvora, oni također moraju osigurati održivost opskrbnih lanaca
Mads Christensen je globalni izvršni direktor Greenpeacea
U 2 godine od kada je Greenpeace objavio svoje revolucionarne situacije Energetske revolucije 2005., korištenje obnovljivih izvora zapravo se ubrzalo brzinom za koju većina stručnjaka možda nije bila spremna, međutim čelnici na Općoj skupštini UN-a moraju djelovati mnogo hrabrije.
Greenpeaceova pionirska vizija urednog energetskog pomaka bila je nepraktična, možda čak i optimistična – bez obzira na to da su se nudile brze izmjene svjetske proizvodnje električne energije, situacije su se zapravo pokazale ispravnim i možda čak ni dovoljno entuzijastičnim.
Ipak, to je optužba koja se brže može staviti na postojeće svjetske vođe koji ovog mjeseca idu na Opću skupštinu UN-a u New Yorku, a koji nemaju dovoljno težnji.
Prema postojećim politikama i ciljevima, Međunarodna agencija za energiju (IEA) otkrila je u lipnju da će kapacitet obnovljivih resursa narasti na 8.000 gigavata (GW) do 2030., propuštajući cilj da se kapacitet utrostruči na 11.000 GW– nepristrano dogovoreno u UN-u razgovori o okolišu COP28 u Dubaiju 2015.
Svjetski cilj utrostručenja obnovljivih izvora energije do 2030. još uvijek je izvan dosega, navodi IRENA
Političari sada moraju to jamstvo pretvoriti u akciju kao dio brzog i razumnog postupnog ukidanja neobnovljivih izvora goriva. To su problemi o kojima će se također raspravljati u New Yorku na prvom Globalnom samitu o obnovljivim izvorima energije, na kojem ću sudjelovati i na kojem će se saveznim vladama savjetovati da ‘Sada uvedu promjene’.
Uz potpuno nove Nacionalno određene doprinose (NDC) za 2035. koji bi trebali biti objavljeni do sljedeće veljače, neophodno je da se sastoje od čvrstih politika i ciljeva za rast obnovljivih izvora, dok isto tako ciljaju na cilj udvostručenja godišnje stope poboljšanja energetske učinkovitosti do 2030.
Budimo jasni: posljedice izostanka akcije su alarmantne. Između 2030. i 2050. očekuje se da će modifikacija okoliša izazvati otprilike 250 000 dodatnih smrti godišnje samo od pothranjenosti, malarije, proljeva i toplinske napetosti. Sada je neophodna akcija zaštite okoliša.
Sve 3 najpopularnije godine u svijetu zabilježene– 2023., 2020. i 2016.– zapravo su se dogodile s obzirom na to da je Pariški sporazum iz 2015. postavio cilj da se ograniči zagrijavanje na 1,5 °C i trenutno je 2024. na putu pomrčine 2015. godine.
Korištenje obnovljivih resursa sada bi trebalo doseći visine naše spomenute težnje ako se želimo odbraniti od najgorih učinaka promjenjivog okoliša i zaštititi pojedince od štete.
Povećana potreba za gorivima riskira
IEA savjetuje saveznim vladama da zatvore “premostiv” prostor između sadašnjih politika i onoga što je potrebno da se zadovolje ciljevi obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
To zahtijeva ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije, ali isto tako moramo poboljšati energetsku učinkovitost i ukupna potreba za energijom se smanjuje kako bismo smanjili negativne učinke rudarenja za vitalne minerale važne za današnju čistu energiju.
IEA ima na umu da su mogućnosti solarne PV i energije vjetra predstavljale 95 posto razvoja u rastu obnovljivih izvora energije u 2023. jer je potreba za ključnim mineralima ostala snažna.