Europska energetska tranzicija uvelike se oslanja na stare električne mreže. Danas je kapacitet bakrenih kabela za integraciju masovne elektrifikacije i postizanje viših ciljeva dekarbonizacije u Europi ograničen. Krajnje je vrijeme da zakonodavci prihvate anticipirajući pristup električnim mrežama koje su otporne na budućnost. Eurelectricovo novo izvješće o mreži pokazuje kako trenutna reforma dizajna tržišta električne energije može provesti ovaj pristup u djelo poticanjem anticipativnih ulaganja, dugoročnijeg mrežnog planiranja, digitalizacije, fleksibilnosti i naprednije razmjene podataka.
Do 2030. Europa će vidjeti oko 50 do 60 milijuna dizalica topline, 65 do 70 milijuna električnih vozila (EV) i više od 600 gigavata dodatnog obnovljivog kapaciteta, kako predviđa REPowerEU. Otprilike 70% tog kapaciteta bit će izravno povezano s distribucijskim mrežama – onim električnim vodovima koji putuju kroz gradove i sela i povezuju sve veće vjetrenjače i solarne instalacije –. Iako postaju sve kritičnije za dekarbonizaciju kontinenta, europske distribucijske mreže suočavaju se s nedostatkom kapaciteta, glomaznim dozvolama i nedostatnim ulaganjima.
Oskudni kapacitet dovodi do zagušenih područja i većih troškova
“Osposobljavanje naših električnih mreža za neto nulu trebalo bi biti glavni prioritet u nadolazećim godinama, kako na razini EU tako i na nacionalnoj razini” – kaže Kristian Ruby, glavni tajnik u Eurelectricu – “To zahtijeva novi način razmišljanja među regulatorima i zakonodavcima. Onaj koji predviđa da europski kapacitet treba integrirati više projekata obnovljivih izvora energije i onaj koji uključuje neviđenu elektrifikaciju prometa, zgrada i industrije kako bi odgovarao brzini i opsegu potrebnom za europsku energetsku tranziciju.”
Oskudni kapaciteti rezultiraju dužim čekanjem na priključenje na mrežu, više zagušenih područja i većim troškovima za korisnike mreže. Kako bi to izbjegla, Europa mora ojačati i proširiti svoju mrežnu infrastrukturu kako bi dodala kapacitete dok pokušava maksimalno iskoristiti kapacitete koji već postoje. Predviđeno planiranje proširenja mreže sada je ključno za ispunjavanje potreba EU za elektrifikaciju do 2030. i osiguravanje pouzdane električne energije na tisućama kilometara dalekovoda diljem Europe. Najsigurniji način da se omogući takva hitna izgradnja je planiranje i ulaganje unaprijed.
Je li vam to nedostajalo? Rješenja za elektroenergetsku mrežu budućnosti
Predviđena ulaganja trebala bi biti strukturno uključena u reformu dizajna tržišta električne energije kako bi se premostio manjak ulaganja EU-a u elektroenergetsku infrastrukturu od 7 milijardi eura godišnje. Kao što je prikazano u Eurelectricovoj studiji Decarbonisation Speedways, EU trenutačno ulaže 23 milijarde eura godišnje u mrežnu infrastrukturu. To je prenisko: ulaganja u distribucijske mreže trebala bi doseći ne manje od 38 milijardi eura godišnje do 2030. i do 100 milijardi eura godišnje do 2050., uzimajući u obzir predviđenu dodatnu potražnju za ispunjavanje programa dekarbonizacije EU-a.
Poticanje potrebnih razina ulaganja također zahtijeva ubrzano izdavanje dozvola. Danas dugotrajne mrežne dozvole često odgađaju implementaciju projekta obnovljivih izvora energije. Ovaj strukturni vremenski odmak povećava rizik od zagušenja zbog rastućih zahtjeva za povezivanjem i kapacitetom. Kreatori politike moraju se hitno dogovoriti o pojednostavljenom postupku izdavanja dozvola. Uključivanje ažuriranja mreže u projekt generatora pod jedinstvenom dozvolom također može olakšati ovo administrativno opterećenje.
Odgovor na potražnju i lokalna tržišta fleksibilnosti
Istodobno, tijekom razvoja nove infrastrukture, postojeće mreže treba maksimalno optimizirati. To zahtijeva digitalizaciju i fleksibilne ugovore o povezivanju kao način optimizacije korištenja postojećih kapaciteta u prenatrpanim područjima. Dopuštajući brže mrežne veze za dio potrebnog kapaciteta, ovi sporazumi mogu djelomično ublažiti hitnost izgradnje dodatnog kapaciteta. Budući da ti instrumenti omogućuju učinkovitiju upotrebu postojeće mreže, trebalo bi ih promicati svim korisnicima mreže u jasnom pravnom okviru.
Potrošači električne energije mogu dodatno pomoći u upravljanju mrežom i poboljšati cjelokupnu stabilnost sustava prebacivanjem ili smanjivanjem svoje potrošnje na manje zagušene sate kroz sheme odgovora na strani potražnje i lokalna tržišta fleksibilnosti. Međutim, oslobađanje veće fleksibilnosti zahtijeva pametniju mrežu. Regulatori bi trebali poticati ulaganja operatora sustava u digitalizaciju kao ključnu komponentu za pružanje otpornijeg elektroenergetskog sustava i učinkovitije usluge korisnicima mreže.
Također zanimljivo: ključna uloga čiste električne energije za dekarbonizaciju
Osim digitalizacije, planiranje unaprijed zahtijeva točne informacije. Poticanje bliže suradnje i transparentne razmjene podataka između operatera sustava i sudionika na tržištu, kao i nacionalnih tijela, najvažnije je za detaljnije razumijevanje traženog vremena povezivanja i potreba za kapacitetom. Robusni mehanizmi za dijeljenje podataka mogu omogućiti operaterima sustava da izvrše točnija predviđanja o novonastalim generacijskim obrascima i zahtjevima za kapacitetom.
Omogućavanje pristupa podacima, međutim, ne bi trebalo ići nauštrb privatnosti korisnika. Provedba jasnih mjera privatnosti podataka i sigurnosti ključna je za zaštitu osjetljivih informacija i održavanje povjerenja među svim relevantnim akterima. (hcn)