Hansainvest je sve aktivniji u financiranju projekata vjetroelektrana ili solarnih parkova. Kakve veličine dosežu takvi projekti?
Ludger Wibbeke: Uobičajeni volumen po parku kod nas počinje s pet milijuna eura, ali projekti mogu biti i do 500 milijuna eura, kao što je nedavni solarni park u Witznitzu, u Brandenburgu. Nasuprot tome, minimalni volumen po investicijskom fondu obično je 50 milijuna eura.
Koliko je velika tvrtka?
Imamo oko 320 zaposlenika i možemo se osvrnuti na preko 50 godina iskustva u investicijskom poslu. Zajednički su nas osnovali Vereins- und Westbank i Iduna Lebensversicherung 1969., a od 1991. u 100-postotnom smo vlasništvu Signal Idune. Od tada se ništa nije promijenilo.
Na koja područja se fokusirate?
Naš fokus je na stvarnoj imovini i financijskoj imovini. Ovdje savjetujemo i podržavamo fondovske tvrtke i upravitelje imovinom, na primjer, u pokretanju i trajnoj administraciji takvih investicijskih fondova. Nekretnine i infrastrukturni projekti kao što su obnovljivi izvori energije važan su dio našeg poslovanja na strani stvarne imovine. Potonje, koje uključuju obnovljive izvore energije, sve više dobivaju na važnosti.
Solarno zlato umjesto betonskog zlata? Zašto raste interes investitora?
Visoke kamatne stope čine ulaganja u nekretnine manje unosnima jer financiranje dugom postaje sve skuplje. Do sada su nekretnine bile najdraže dijete investitora, ali skupi krediti otežavaju ovaj posao. Investitori razmišljaju i planiraju dugoročno.
Ulaganja u vjetroelektrane ili solarna postrojenja za njih su atraktivne alternative. To je nužno jer nam treba puno više novca ako želimo svladati energetsku tranziciju i postati neovisni o uvozu fosilnih goriva.
Visoke kamatne stope uzrok su posrtanja nekih banaka, a to trenutno zaokuplja financijska tržišta. Osim toga, državno financijsko nadzorno tijelo ima riječ o tom pitanju. Gdje se otvara jaz za ulaganje novca u obnovljive izvore energije?
Energetski zaokret uz masovnu ekspanziju obnovljivih izvora energije ne može se financirati samo iz javnih sredstava. Ovdje je potreban privatni kapital. Samo stabilan financijski sektor može funkcionirati. Banke su tu bitne, ali ne elementarne.
Institucionalni ulagači poput osiguravajućih društava imaju veliki interes za ulaganje u obnovljive izvore energije. Dakle, novi projekti odavno zahtijevaju ne samo tradicionalne bankovne zajmove, već i rješenja za institucionalne investitore.
Od financijske krize prije 15 godina, propisi su postali stroži. Koči li to ulaganje u solarnu energiju?
Zapravo, zakonodavci su posljednjih godina postrožili bankarske propise. Konkretno, povećani su zahtjevi za postojeći temeljni kapital. Time se želi spriječiti da kreditne institucije dođu u poteškoće i ugroze stabilnost financijskog sustava.
To zvuči razumno…
U načelu, takav pouzdan regulatorni okvir temelj je za stabilan i jak financijski sektor. Zauzvrat bankama omogućuje financiranje projekata obnovljivih izvora energije. Međutim, okvir ne smije previše ograničavati banke u njihovoj mogućnosti djelovanja.
Koje mjere smatrate razumnima?
Kako bi se osiguralo da povećani kapitalni zahtjevi ne ograničavaju previše kreditiranje, bilo bi zamislivo, na primjer, smanjiti ih posebno za financiranje održivih ulaganja. Predlaže to u analizi Udruga banaka. To bi bilo moguće jer su kreditne institucije u ovoj zemlji vrlo dobro kapitalizirane i otporne. Nema razloga vezati više kapitala nego što je potrebno. Takva bi mjera također povećala isplativost održivih ulaganja i stvorila prostor za financiranje.
Na temelju vašeg iskustva, koji su predloženi načini financiranja solarnih projekata?
Programeri solarnih farmi svakako bi trebali razmotriti alternativne izvore financiranja. Ovdje Zakon o smještaju fondova, koji je u Njemačkoj stupio na snagu u kolovozu 2021., nudi nove mogućnosti. Do sada su strukture otvorenih fondova bile dopuštene samo za nekretnine.
Kakve mogućnosti otvara novi zakon?
Prema novom zakonu, mogu se koristiti i za klasu infrastrukturne imovine. To uključuje energetske parkove s vjetroelektranama i solarnom tehnologijom. Tu na scenu stupaju pružatelji financijskih usluga kao što je Hansainvest – takozvani servisni KVG-ovi – koji, kao specijalizirani pružatelji usluga, mogu djelovati kao platforma za pokretanje i upravljanje odgovarajućim fondovima pod nadzorom Bafina i tako djelovati kao poveznica između projekta programeri i investitori.
Zvuči komplicirano, ali nisam stručnjak….
Zvuči kompliciranije nego što jest. Činjenica da energetska tranzicija sada postaje zanimljiva privatnim i institucionalnim investitorima u velikim razmjerima nužan je trend. No također je važno da je taj privatni kapital potreban jer alternativne mogućnosti financiranja poput banaka definitivno nisu dostupne u istoj mjeri. Ovo stvara situaciju u kojoj svi dobivaju za obje strane, one koji traže kapital i one koji ga osiguravaju. (HS/hcn)